www.pustolovina.com

Samoniklo bilje i njihove kalorijske i vitaminske vrijednosti:

U prva četiri nastavka sam vam pisao o stvarima koje su najvažnije za preživljavanje u prirodi, u slučaju nezgode ili katastrofe koja nas može u ova čudna vremena zadesiti već sutra.

Danas ču vam pisati o samoniklom bilju i njegovoj kalorijskoj i vitaminskoj vrijednosti.

Prema namjeni i hranjivoj vrijednosti jestivo divlje bilje smjestili smo u slijedeće grupe:

ČAJNE BILJKE bogate su vitaminima. To su biljke čiji se cvjetovi, lišće ili cjelokupni nadzemni dijelovi koriste za pripravke čajeva ili vitaminskih napitaka. To su šipak, malina,jagoda list, ruža planinska list, gospin plašt, borove iglice te majčina dušica.

KRUŠNE BILJKE bogate su kalorijama. To su biljke čiji su pojedini dijelovi kao korijen, lukovica ili plod izuzetno bogati škrobom, te se mogu koristiti za spravljanje pirea, kaša ili kruha. Jedna od vrlo rasprostranjenih samoniklih krušarica je plod hrasta žir.

ZAČINSKE BILJKE bogate su kalorijama a koriste se u prirodi umjesto poznatih začina, te ih se koristi za poboljšanje okusa jela. Koristimo im plod, lišće ili korijen, a zamjenjuje bijeli luk papar, papriku i druge začine. Neke od njih su medvjeđi luk i borovica.

DIVLJE VOČE bogato vitaminima i kalorijama. Koristimo ga kao sokove cijeđenjem i kao zamjenu za kultivizirano voće.

Hranjive vrijednosti samoniklog bilja:

Sjemenke: bogate masnoćom, bjelančevinama i vitaminima.

Korijenje i lukovice: bogate su škrobom,(kalorijama) šećerom kod nekih i masnoćama.

Lišće: bogato vitaminima.

Divlje povrće je najvećim dijelom opće poznato i uglavnom najpristupačnije koje raste u obilju samo ga treba poznavati. Opće je poznato, a i sretna okolnost da su najukusnije i najzdravije vrste divljeg povrća i najraširenija.

Hranjiva vrijednost jestivog divljeg bilja:

U zelenom divljem povrću ima puno više od 85% vode, razmjerno toliko celuloze, a malo energetskih sastojaka (ugljiko hidrata, bjelančevina i masti). Međutim, listovi sadrže bioaktivnih sastojaka koji pospješuju izmjenu tvari. Neke od tih supstanci imaju važnu ulogu u metabolizmu i neophodno je da ih svakodnevno primamo sa hranom. To su prvenstveno askorbinska kiselina ili vitamin (c) zatim karotin (ili beta – karoten), žuti , u masti topljiv pigment , iz kojeg se u organizmu stvara vitamin A (retinol) te mnogi enzimi.

Količina spomenuta dva vitamina u svježim biljnim dijelovima istražene su u mg %, to jest u broju miligrama na 100 grama svježeg povrća. Uzmemo li u obzir da dnevna potreba odrasle osobe za vitaminom C iznosi 50 -75 mg, a za karotinom oko 3 mg, lako ćemo kod pojedinih vrsta ocijeniti njihovo značenje kao izvora tih važnih vitamina.

SADRŽAJ VITAMINA (C) I KAROTINA U 100 GRAMA POJEDINIH DIVLJIH BILJAKA:

Jaglac 305 mg vitamina (C) i 2,8 karotina

Kopriva 105 mg vitamina(C) i 5,6 mg karotina

Maslačak 33 mg vitamina (C ) i 5,3 mg karotina

Štavalj 123 mg vitamina(C) i 6,3 mg  karotina

Srijemuš list 45 mg vitamina(C ) i 4,8 mg karotina

Brašnik  115 mg vitamina ( C ) i 3,8 mg karotina

Kiselica 66mg vitamina ( C ) i 3,6 mg karotina

Tračinćica 34mg vitamina (C ) i 2,6 mg karotina

Samonikle biljke po prehrambenoj vrijednosti su puno bogatije korisnim sastojcima od vrtnog povrća salata, plodova i voća.

VITAMINSKA VRIJEDNOST: 

Na prvom mjestu po vitaminskoj vrijednosti su samonikle biljke bogati vitaminom C i karotinom. Dok su čajne biljke izuzetno bogate vitaminom C. Podzemni dijelovi biljaka ne sadrže karotina a vitamina C imaju malo. Bobice, voće i sjemenke su hrana visoke vitaminske vrijednosti. Najvažniji prisutan vitamin C lako je topljiv u vodi. Šumsko voće je bogatije vitaminima od plodova dobivenih u uzgoju.

SADRŽAJ VITAMINA C U 1000 GRAMA POJEDINIH ČAJNIH BILJAKA: 

Šipak ………………………………368 mg

Malina (list)…………………….137 mg

Jagoda (list)…………………….118 mg

Ruža planinska (list)………..126 mg

Gospin plašt…………………….132 mg

Borove iglice……………………..82 mg

Majčina dušica…………………..44 mg

KALORIJSKA VRJEDNOST:

Kalorijska vrijednost listova i zeljastih dijelova biljaka je relativno mala. Dok je kalorijska vrijednost podzemnih dijelova korijenja, lukovica znatno je veća no u krumpira. Otuda se u 100 grama očišćenih krušnih biljaka ( krušarica) dobije 30 – 140 kalorija. Naročito visoku kalorijsku vrijednost imaju lješnjaci, žir te kesten.

Po prehrambenoj vrijednosti podzemni biljni dijelovi su slični žitaricama ali su od njih siromašnije od bjelančevinama. Sjemenke su po svojem sastavu najkompletnija i najzdravija hrana, jer sadrže veliku količinu visoko vrijednih bjelančevina, puno vitamina E. gotovo sve vitamine grupe B i važne minerale. Od važnih mineralnih sastava u divljem povrću na prvom je mjestu kalcij. Lisnato je povrće najbogatiji izvor tog elementa, važnog za izgradnju kostiju i zuba. Od ostalih mineralnih sastava važan je fosfor. Omjer kalcija i fosfora u divljem povrću upravo je takav da organizmu najviše pogoduje  za izgradnju kostiju. Mnoge su vrste divljeg povrća bogate kalijem, magnezijem i željezom, elementima također važnim za normalno odvijanje funkcija organizma.

Iskustvo pokazuje da su jela ukusnija, ako se pripremaju od mješavine nekoliko vrsta divljih biljaka nego samo od jedne vrste.

Za vas istražio i napisao istraživač Ličkih bespuća Mijo Jaić.