www.pustolovina.com

Gljive i kako ih prepoznati?

Danas ču vam pisati o gljivama koje su za razliku od ostalog divljeg bilja, izuzetno dobar izvor bjelančevina. No da bi konzumirali i za hranu pripremali gljive moramo ih izuzetno dobro poznavati. Razlog je što gljive dijelimo na jestive, nejestive, otrovne i smrtno otrovne.

No tu postoji jedna teorija mojeg prijatelja inače strastvenog sakupljača gljiva i poznavaoca istih. On kaže da su uglavnom smrtno otrovne gljive, one koje rastu iz jajeta a ne iz korijena. No jedna od gljiva obično zavara beraće a to je zelena pupavka koju bi zamijenili sa izuzetno kvalitetnom gljivom koja raste isto iz jajeta a to je blagva. Stoga ja osobno ni ne pokušavam konzumirati gljive koje izrastaju iz jajeta.

No mi idemo na one jestive gljive, i na količinu bjelančevina koje se nalaze u njima. Recimo u 100 g vrganja ima 4,2 g bjelančevina. Ove bjelančevine imaju priliko visoku biološku vrijednost, pa gljive donekle mogu zamijeniti namirnice životinjskog porijekla, meso, mlijeko, jaja i nadoknade njihov nedostatak u ishrani.

Od gljiva se mogu pripremiti vrlo ukusna jela. Jako su pogodne za konzerviranje sušenjem, mariniranjem ili kiseljenjem.

Za konzerviranje koriste se isključivo mlade gljive jer ih organizam lakše probavlja i bolje iskorištava. Hranjivu vrijednost naših najčešćih gljiva prikazat ču vam na tabeli.

Namjerno sam izbjegao latinske nazive gljiva jer ćemo svaku posebno opisati u jednom od sljedećih nastavaka. No u idućem nastavku ču vam pisati o divljači.

Za vas napisao istraživač Ličkih bespuća i putopisac Mijo Jaić.